Најкраћа молитва на свету може и планине да помери!


Псалам 50:

"Помилуј ме, Боже, по великој милости својој, и по обилју милосрђа свога очисти безакоње моје. Опери ме сасвим од безакоња мога, и од греха мога очисти ме, јер ја знам безакоње своје и грех је мој стално преда мном.

Теби јединоме сагреших, и зло пред Тобом учиних, да се оправдаш у речима својим и да победиш кад ти суде. Гле, у безакоњима се зачех, и у гресима роди ме мати моја.

Јер гле, истину лјубиш, и јавлјаш ми незнано и тајно свемудрости своје. Покропи ме исопом, и очистићу се; опери ме, и бићу белји од снега. Дај ми да чујем радост и веселје, да се прену кости потрвене.

Одврати лице своје од грехова мојих, и сва безакоња моја очисти. Срце ми чисто саздај, Боже, и дух прав обнови у мени.

Не одбаци ме од лица Твога, и Духа Твога Светога не одузми од мене. Дај ми радост спасења Твога, и духом владалачким учврсти ме. Научићу безаконике путевима Твојим, и непобожни ће се обратити Теби.

Избави ме од крви, Боже, Боже спасења мога; обрадоваће се језик мој правди Твојој. Господе, отвори усне моје, и уста ће моја казивати славу Твоју. Јер да си хтео жртве, принео бих; за жртве палјенице не мариш.

Жртва Богу је дух скрушен; срце скрушено и смерно Бог неће презрети. По благости својој, Господе, чини добро Сиону, нека се подигну зидови јерусалимски.

Онда ће Ти бити миле жртве правде, приноси и жртве палјенице; тада ће метати на жртвеник Твој теоце".

Уздај се у Бога и победићеш сваки проблем: Поучна прича оца Тадеја! Кад зло снађе вас и вашу породицу: Најкраћа молитва на свету може и планине да помери!

ЛеЗ 0010166


УНИВЕРЗАЛНА БИБЛИОТЕКА НОВОГ МЕДИЈА. COMPLETARIUM

На други, трећи поглед. ЦЕО СВЕТ је једна држава. "Сазвежђе З"

уторак, 27. јануар 2015.

„Zaboravljeni anđeli sa Golije”

Iako se već blizu četiri pune decenije bavi televizijskim poslom i kao organizator i producent je potpisao mnoštvo emisija, reportaža i serija na RTS-u Miodrag Miki Andrić, poznati Jagodinac – nekadašnji sportista i današnji aktuelni sportski radnik, bivši direktor Kulturnog centra , organizator festivala „Dana komedije”, jedan od osnivača Demokratske stranke, član Uprave vaterpolo kluba i Saveta književnog festivala „Srpsko pero”, tek pre nekoliko godina osmelio se i da režira svoje TV filmove. Za dokumentarni TV film o Dunavu „ Božanska reka” osvojio je nagradu „Gran pri” na TV festivalu u Italiji, a veliku popularnost zavredeo je i drugi TV dokumentarni film pod naslovom „Put samuraja” koji govori svetski čuvenom karatisti Veliboru Dimitrijeviću Vebi. Sada upravo privodi kraju rad i na svom trećem TV dokumentarnom filmu čiji je naslov „Zaboravljeni anđeli sa Golije”.
Radi se o izuzetno zanimljivoj temi, nesvakidašnjoj obradi i, shodno tome, i filmu. Naime, planina Golija oivičena je opštinama Kraljevo, Raška, Novi Pazar, Sjenica i Ivanjica. Svih pet su solidno finansijski konsolidovane i svih pet , makar delimično, koristi prirodna bogatstva i prirodne lepote jedne od najlepših planina Srbije, Balkana i ovog dela Evrope, ali nijedna od ovih opština ne brine o stanovništvu desetak sela i zaselaka ove lepotice. Tako na planini postoji samo jedna škola, stara oko sto godina, tik pored samog groblja, koja je često bez struje jer je na celoj planini struja slabog napona ili je i nema. Nema ni apoteke, zdravstvene ambulante, veterinarske stanice, a postoji jedna jedina prodavnica. Do prve ambulante ljudi moraju da putuju i po 40 i više kilometara – pa ko izdrži izdrži. Posebna priča su deca koja, zaista, liče na anđele i do te škole putuju od nekoliko do celih 25 kilometara. Minibusima, konjskim saonicama, „tomosima” i bar deo puta pešice. Deca su ozbiljna i smerna. Čim se vrate iz škole, gde im na putu prete brojne opasnosti – od velikih hladnoća i smetova do divljih zveri, odmah rade i pomažu i u najtežim poslovima. I uvek su dobronamerna i lepo raspoložena. Kao pravi anđeli. Naravno, imaju želja kao i svi drugi njihovi vršnjaci iz Kraljeva, Novog Pazara, Jagodine, Beograda, a zašto da ne i Pariza, Moskve, NJujorka, Londona, Pekinga … Ali ne mogu da ih ostvare. Imaju ljubav, veru i nadu. Imaju snove. Imaju gene. I iza sebe udruženje „Deci Golije” koje je već počelo sa sakupljanjem priloga. I mediji su već počeli da se oglašavaju. A nadamo se da će se oglasiti i pomenute opštine. I nadležna ministarstva. I narod – dobrovoljnim prilozima, ako treba. Jer ovde je u selu Miščići rođen Sveti Sava, ovde je manastir Studenica star preko 800 godina, manastiri Gradac i Pridvorica, Rudno, Devići … Kraj kao da su Bogovi izmislili. Više od sto planinskih izvora. Slapovi i bukovi. Četinari visoki i do 40 metara koji se propinju u nebo. A tek nebo nad Golijom. Slike iz sna. Za potrebe TV filma čiji sam producent, scenarista i reditelj uslikao ih je direktor fotografije Nebojša Ristić iz dopisništva RTS-a u Jagodini, dok su montaža, dizajn slike i tona delo Zorana Paunovića. Tekst je napisao jagodinski književnik i novinar „Novog puta” Bajo Xaković, a tekst čita Dragan Marković, šef dopisništva RTS-a iz Jagodine. Premijeru očekujemo tokom leta na TV Jagodini, a potom će film biti prikazan i na RTS-u. I što je važnije od toga – očekujemo da će problemi zaboravljene dece sa Golije, kao i ostalih meštana, konačno biti rešeni. Film posvećujem ocu, čuvenom profesoru jagodinske Gimnazije i osnivaču Izviđačkog odreda u Jagodini, Vitomiru Viti Andriću, čije je poreklo sa Golije – poručuje Miodrag Miki Andrić producent, scenarista i reditelj TV filma „Zaboravljeni anđeli sa Golije”.

четвртак, 22. јануар 2015.

Put jednog romana sasvim nepoznatog srpskog pisca ili o ruskoj srpskoj saradnji


SRPSKI roman "Zavet heroja" mladog pisca i novinara Slaviše Pavlovića
postao je hit u Rusiji i zauzeo deseto mesto na listi najprodavanijih
knjiga u Moskovskom domu knjige, najvećoj knjižari u zemlji. Pavlovićevo
delo, objavljeno u "Laguni" prošle godine, donosi priču o jednoj
srpskoj porodici tokom Velikog rata: - Govorim o vrednostima jedne generacije; časti, viteštvu,
borbi da se zadata reč održi, bez obzira na cenu. Patriotizam jednog
malog naroda, koji je u trenucima najveće tragedije uspeo da bude tako
veliki, predstavlja nešto na šta se treba ugledati - kaže za "Novosti"
Pavlović.
* Kako je došlo do toga da roman osvoji rusku publiku?
-Kod njih nema mnogo knjiga sa ovom tematikom, pa su prilično
zainteresovani za taj period istorije. Na državnom nivou oni su
formirali Odbor za obeležavanje stogodišnjice Velikog rata, pa je
senator Anatolij Lisicin, koji je potpredsednik tog odbora, odabrao moju
knjigu za prevod na ruski, a predsednik Dume Sergej Nariškin je
pročitao tekst i napisao predgovor. Kada je Nariškin, u maju dolazio u
Beograd, imao sam priliku da ga upoznam, a videli smo se i u Moskvi na
istorijskom skupu o Velikom ratu.
* Roman je stigao i do Putina?
-Kada je Putin dolazio u Beograd, sa njim u delegaciji je putovao i
senator Lisicin, zaslužan za izlazak ruskog izdanja "Zaveta heroja", ali
i za mnoge kulturne projekte između dve zemlje. Kako je tih dana rusko
izdanje izašlo iz štampe, prva dva štampana primerka poklonio je
predsedniku Putinu i predsedniku Nikoliću, kao primer dugogodišnje
kulturne saradnje dva bliska naroda. To je izuzetna čast za jednog
pisca.


* Kako se u Rusiji odnose prema temi stogodišnjice Prvog svetskog rata, pokušajima revizije istorije, optuživanju Srbije?
-Oni su izuzetni po pitanju borbe za istinu. Kod njih nema kompromisa sa
suštinom. A istina je jedna - Srbija i Rusija nisu krive za Veliki rat.
Spremni su na informacioni rat, spremni su za borbu samo da dokažu
istinu, a najveći borac za pozitivno svetlo o Srbiji upravo je Lisicin,
koji je zaslužan za obnovu Ruskog nekropola u Beogradu.
* Krajem jula prošle godine govorili ste na pomenutom skupu u Moskvi?
-Skupu su prisustvovali i ruski ministar kulture Vladimir Medinski,
predsednik Dume Sergej Nariškin, zatim mnogi francuski i evropski
istoričari. Toliko lepih reči o Srbiji do tada nikada nisam čuo, dok je
moj govor o srpskom učešću u ratu ispraćen sa posebnom pažnjom, pa mi je
sekretarka Francuske akademije nauka rekla da nikad nije čula da neko
tako iskreno i emotivno govori o svojoj zemlji. Na promociji knjige u
Moskvi, jedan od tamošnjih studenata nosio je majicu sa likom Gavrila
Principa. To je dovoljan pokazatelj šta oni misle o reviziji.
* Spremate li nešto novo?
-Pri kraju sam trilera koji je za sada dobio radni naziv "Identitet".
Iako je radnja u sadašnjem vremenu, u priču sam ubacio da i dalje
postoji organizacija "Crna ruka", koja radi za dobrobit Srbije.
Jednostavno, od tog perioda istorije ne mogu da pobegnem, ali počeo sam
sa radom na nastavku "Zaveta heroja" koji će se zvati "Zavet potomaka".
 RATNICI IZ BAJKE

ROĐEN sam u mestu gde se odigrala Bitka na Mačkovom kamenu, moji preci su
životom branili moje pravo da 100 godina kasnije živim slobodno,
odrastao sam uz priče o besmrtnim herojima, tako da se u detinjstvu
stvorila slika o vrednostima pokazanim u jednom istorijskom trenutku.
Mislim da je to najtragičniji deo srpske istorije, ali ujedno i najslavniji, gde su "ratnici iz bajke," kako ih je nazvao nemački general Makenzen, i najveću tugu pretvarali u slavu. Takođe, sloga među srpskim narodom nikada nije bila veća, a to je ono što nam je kao narodu
najpotrebnije - kaže Pavlović.

Slaviša Pavlović: Knjiga stigla i do Putina | Kultura | Novosti.rs

Популарни постови

ИЗ СЕНКЕ